Regulacije, etika i zaštita umjetnika
Kako AI postaje sastavni dio glazbene industrije, raste potreba za regulativom koja će štititi umjetnike.
Spotify je u rujnu 2025. najavio nova pravila protiv imitacija i spama te standard za otkrivanje AI upotrebe u glazbi. Tvrtka je već uklonila više od 75 milijuna „spam” pjesama u posljednjih 12 mjeseci. Nove smjernice zabranjuju vokalne deepfakeove bez dozvole imitirane osobe i razvijaju napredni filtar koji će prepoznati mass‑uploadove, duplikate i druge taktike za manipulaciju preporukama. Spotify također surađuje s međunarodnim organizacijama na standardu za označavanje AI upotrebe u produkciji, što bi omogućilo izvođačima da jasno naznače jesu li koristili AI za vokale, instrumente ili produkciju. Ovaj pristup ima za cilj očuvati povjerenje slušatelja i zaštititi prihode profesionalnih glazbenika.
Regulativni pritisak dolazi i iz politike. Američka senatorica Marsha Blackburn upozorava da su AI deepfakeovi već stvorili pjesme poput „Heart on My Sleeve” s glasovima Drakea i The Weeknda bez njihove suglasnosti. Slični AI coveri Miley Cyrus izvođeni bez dozvole prikupili su milijune pregleda. Blackburn navodi studiju prema kojoj bi AI mogao smanjiti prihode umjetnika za četvrtinu u sljedeće četiri godine, a spominje i slučaj u kojem je jedan čovjek pomoću AI‑a ukrao deset milijuna dolara autorskih honorara. Da bi se to spriječilo, senatorica i kolege ponovo su predstavili zakon NO FAKES, kojim bi se digitalno repliciranje glasova i likova bez pristanka smatralo kaznenim djelom. Pjevačica Martina McBride istaknula je da bi ovaj zakon svakome dao mogućnost da odluči kako se njihov glas koristi.
U radio emisiji On Point, glazbeni producent Rick Beato komentira da UI može komponirati pjesme s aranžmanom i vokalom u minuti i pol te da ta tehnologija bitno razlikuje od prijašnjih inovacija poput ritam‑mašina. Beato upozorava da AI može devastirati sektore poput studijskih glazbenika i glazbenih knjižnica, jer se više neće trebati angažirati session svirači za demo snimke. On također ukazuje na pravnu nejasnoću: generativne pjesme ne mogu se zaštititi autorskim pravom, a diskografske kuće tuže AI tvrtke za masovno kršenje autorskih prava.
Zajedno, ove mjere – od platformskih politika do zakonodavstva – pokazuju da informatička industrija i glazbeni sektor traže ravnotežu između inovacije i zaštite. Cilj je omogućiti umjetnicima da koriste AI kao alat, a istovremeno spriječiti zlouporabe koje bi mogle umanjiti njihov rad i prihod.
